Oko 1.300 učenika OŠ „Desanka Maksimović” iz Čelopeka i Tehničkog školskog centra u Karakaju zbog nedostatka grijanja pohađaju časove u trajnju od po 30 minuta, ali ukoliko se brzo ne nađe rješenje oni bi usljed niskih temperatura mogli prekinuti izvođenje nastave. Isti problem desio se u proljeće ove godine jer se škole i industrijska zona nalaze u nizu poslije FG „Birač” kojoj je zbog dugovanja isključen gas, ali je ljetos urađen „bajpas”, te je sada sve na „BH gasu”, kada će pustiti grijanje.

Po riječima direktora TŠC iz Karakaja Gorana Grujića oni nemaju varijantu za alternativno grijanje.

 - Kotlovnica koja je radila na mazut nije u upotrebi više od deset godine i ne može se koristi dok su nam elektroinstalacije loše da bi se grijali na struju. Resorno ministarstvo nam je odobrilo da časove izvodimo u trajanju po 30 minuta do kraja ove sedmice. Mi nemamo dugovanja za grijanje, ali smo taoci situacije u kojoj zbog tuđih dugovanja ispaštaju djeca - rekao je Grujić.

Sanja Kalajdžić, direktor OŠ „Desanka Maksimović” iz Čelopeka kaže da oni imaju oko 1.230 učenika u centralnoj i područnim školama, ali zbog nedostatka grijanja njih oko 600 ima skraćene časove.

 - Bilo je nekih obećanja da će nam pustiti grijanje u prošloj sedmici, ali do toga nije došlo. Sada idemo skrećano na nastavu, ali ukoliko se temperature smanje za još pet stepeni moraćemo prekinuti njeno izvođenje - rekla je Kalajdžić.

Danijel Dragičević, zamjenik načelnika opštine Zvornik kaže da ne postoje tehničke smetnje da ove škole imaju grijanje.

 - Mi smo ljetos krenuli i završili sve radove kako bi omogućili da svi objekti koji se nalaze poslije FG „Birač” imaju uredno grijenje i ne zavise od njihovih dugovanja. Imali smo isti problem na proljeće zbog čega smo i izveli navedene radove, vrijedne oko 100.000 KM, kada je urađen određeni bajpas čime smo otklonili sve tehničke barijere da ove škole i industrijska zona dobiju gas. Sada je sve na „BH gasu”, kada će pustiti grijanje - rekao je Dragičević.

Sredinom prošlog vijeka na području opštine Zvornik zapaženo je nekoliko lokaliteta sa naslagama kvarcnog pijeska, osnovne mineralne sirovine odnosno baze za proizvodnju stakla.

Aktiviranje rudnika za eksploataciju kvarcnog pijeska i otvaranje fabrike stakla doprinijelo bi zapošljavanju i unapređenju lokalne privrede koja je tek počela da se razvija.

Geološka istraživanja

U prvoj polovini 1960. godine preduzeta su opsežna geološka istraživanja da bi se utvrdila količina i kvalitet ovog pijeska. Stručne istražne radove su finansirali tuzlanski Rudnici soli i solane i Rudnik kvarcnog pijeska – u izgradnji, dok je izrada elaborata o sirovinskoj bazi i izvođenje radova povjereno Zavodu za geološka istraživanja sreza Tuzla.

Radovima je rukovodio inženjer Branislav Panić, koji je izradio i elaborat o rudnim rezervama. Prema tom elaboratu, naslage kvarcnog pijeska otkrivene su u bližoj okolini Kozluka i na širem području oko sela Jasenice, Skočića i Tabanaca.

Najznačajniji lokalitet je Bijela stijena, udaljena vazdušnom linijom četiri kilometra sjeverozapadno od Kozluka, dok ostali leže sjeverozapadno od Bijele stijene (Jasenica i Kiseljak) i jugoistočno od nje (Slatina, Marhoši, Busija i Tabanci).

Što se tiče putnih komunikacija, u to vrijeme je najbolji prilaz imao lokalitet u Kiseljaku, do kojeg je dolinom Jaseničke rijeke vodio solidan kameni put. Ovaj put bio je dug oko 5,5 kilometara, a nadovezivao se na put Zvornik – Bijeljina. Do ostalih lokaliteta vodili su samo loši seoski putevi. Udaljenost tih lokaliteta ne prelazi dužinu od 3,5 kilometara od glavne putne komunikacije u dolini rijeke Drine.

Lokalitet Bijela stijena

Tuzlanski Zavod za geološka istraživanja nije raspolagao nikakvim podacima o geološkom sastavu šire okoline Kozluka, već se jedino služio Preglednom geološkom kartom BiH, koju je izradio geolog dr Fridrih Katzer 1910. godine, a koja daje stručni prikaz sastava i rasporeda geološke građe tla. Prema ovoj karti, na ovom području izdvojeni su krečnjaci, laporci, pješčari, glineni škriljci i dr.

Prilikom istraživanja najveća pažnja posvećena je lokalitetu Bijela stijena, gdje su na površini otkrivene najveće količine šljunkovitog kvarcnog pijeska. Mineraloški sastav kvarcnog pijeska iz Bijele stijene ispitan je u beogradskom Zavodu za geološka i geofizička istraživanja „Jovan Žujović“. Hemijska analiza kvarcnog pijeska urađena je u lukavačkoj Hemijskoj laboratoriji Fabrike sode i u Institutu za ispitivanje minerala Narodne Republike Srbije.

Kvarcni pijesak odgovara zahtjevima staklarske industrije

Rezultati ovih analiza potvrdili su da kvarcni pijesak odgovara zahtjevima staklarske industrije i da se može upotrijebiti za izradu bezbojnog ravnog stakla. Sve te rezultate potvrdila je i Komisija za reviziju „Elaborata o rezervama kvarcnog pijeska za industriju stakla na poziciji Kozluk – Zvornik“ na sjednici održanoj 29. jula 1960. u sarajevskom Zavodu za geološka istraživanja i ispitivanja građevinskog materijala i tla.

Poslije 1960. godine na lokaciji Bijela stijena nisu vršeni obimniji istražni radovi, nego su samo povremeno uzimani uzorci pijeska za hemijska i tehnološka ispitivanja koja su potvrdila prvobitne nalaze.

Program istražnih radova

U 1963. godini tuzlanski Rudnici soli i solane su ponovo pokrenuli program istražnih radova na kvarcnom pijesku područja Kozluk, pribavivši za to saglasnost Skupštine opštine Zvornik.

Njihova geološka služba je, pored ranije navedenih lokacija, proširila istraživanje i na lokalitet Šabića brdo, 800 metara zapadno od Kozluka, gdje je krajem jula 1963. godine otkriven kvarcni pijesak. Zaključeno je da je taj lokalitet najpristupačniji i da taj pijesak ima isti sastav kao i onaj u Bijeloj stijeni.

Skupština opštine Zvornik je krajem 1964. godine iznova aktivirala pitanje eksploatacije ove mineralne sirovine. Izrađena je Studija o rudarskoj proizvodnji i preradi kvarcnog pijeska i razvoju industrije stakla u Zvorniku, kojom su obuhvaćene analiza tržišta i mogućnosti plasmana planirane proizvodnje kvarcnog pijeska i analiza tržišta za plasman proizvodnje šupljeg i ambalažnog stakla.

S obzirom na to da je došlo do prekoračenja predviđenog roka, po tada važećim zakonskim propisima trebalo je izvršiti novu provjeru rudnih rezervi za jedno ležište.

Dogovoreno je da inženjer Branislav Panić, u skladu sa novim uputstvima o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi kvarcnih stijena, izradi novi elaborat o proračunu rezervi kvarcnog pijeska ležišta Bijela stijena kod Kozluka.

Iduće dvije godine protraćene su u razmatranju načina oživotvorenja ideje o aktiviranju rudnika i otvaranju fabrike stakla.