CILJ MI JE DA USPJEŠNO ZAVRŠIM STEČAJNI POSTUPAK U „BIRAČU“

Cilj mi je da ovaj stečajni postupak vodim i okončam u skladu sa zakonom, odnosno kako sam zamislio i kakav ishod i očekujem. „Ukio banka“ nikada nije dala niti marku kredita „Biraču“, a ni bilo kom njegovom zavisnom privrednom društvu. 

Radi se o ugovorima o preuzimanju duga od strane „Birač Evropa“ od nekih firmi iz Litvanije koje je osnovao UBIG, a koji je bio i većinski vlasnik „Birača“. Preuzimanje duga je izvršeno bez ikakve naknade ili činidbe koja bi bila osnov za preuzimanje obaveza od strane „Birača“ – kaže  stečajni upravnik Lazo Đurđević, u razgovoru upriličenom povodom godinu dana od otvaranja stečajnog postupka u preduzeću „Birač“ A.D. u Zvorniku.

Gospodine Đurđeviću, 8. aprila navršava se godinu dana otkako je otvoren stečajni postupak u Fabrici glinice „Birač“. Kako ocjenjujete dosadašnje aktivnosti koje prate ovaj stečajni postupak?

-Ovaj stečajni postupak je dosta složen i komplikovan, pogotovo što se radi dijelom o međunarodnom stečajnom postupku, te primjeni međunarodnog prava, što je rijetkost kada je u pitanju vođenje stečajnih postupaka u Bosni i Hercegovini. Sve što je Zakonom o stečajnom postupku propisano, do sada je urađeno – popis i procjena imovine, obrada prijava potraživanja, doregistracija preduzeća, gašenje starih računa, otvaranje novih žiro računa i drugo...

Koliko je do sada stiglo prijava potraživanja od povjerilaca i koliko iznose priznata potraživanja?

- Od Okružnog privrednog suda u Bijeljini do sada mi je dostavljeno ukupno 116 prijava potraživanja. Izjasnio sam se o 109 prijava potraživanja na prvom ispitnom ročištu i jednom naknadnom ispitnom ročištu, dok se o sedam prijava potraživanja nisam izjasnio, jer iste nisu bile uredne, tako da sam ih vratio Okružnom privrednom sudu u Bijeljini, da iste vrati povjeriocima na uređenje. Ukoliko te prijave stignu uređene, svakako ću se i o njima izjasniti. Od ukupno prijavljenih potraživanja od oko 343 miliona KM, priznao sam 91 milion KM, dok sam oko 252 miliona KM osporio.

Ko su najveći povjerioci i kako namiriti njihova potraživanja?

- Među najvećim povjeriocima su Poreska uprava Republike Srpske, BH-gas iz Sarajeva, Ministarstvo finansija RS, Elektro-Bijeljina, Srbija gas i drugi. Zakonom o stečajnom postupku je propisan način namirenja svih povjerilaca u stečajnom postupku. U prioritetu se namiruju povjerioci višeg isplatnog reda, gdje spadaju plate radnika za posljednjih devet mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka, a što se tiče razlučnih povjerilaca, jedini razlučni povjerilac je Poreska uprava RS i to za dio potraživanja, dok je za drugi dio potraživanja povjerilac opšteg isplatnog reda. Ona se namiruje u prioritetu iz imovine na kojoj polaže razlučno pravo, dok će se za razliku potraživanja namirivati kao povjerilac opšteg isplatnog reda, kako predviđa i Zakon o stečajnom postupku, obzirom da se iznos za koji se ne namiri kao razlučni povjerilac prijavila kao povjerilac opšteg isplatnog reda. U kom iznosu će se povjerioci namiriti sve zavisi koliko će biti sredstava za namirenje i u kom pravcu će da teče stečajni postupak - da li će doći do likvidacije stečajnog dužnika, odnosno klasične prodaje imovine ili do reorganizacije stečajnog dužnika. Dakle, koliko bude sredstava, toliko će se namiriti povjerioci.

Kolika je, inače, vrijednost imovine Fabrike glinice „Birač“ u stečaju?

- Ukupna procijenjena vrijednost imovine stečajnog dužnika koja čini stečajnu masu stečajnog dužnika iznosi oko 60 miliona KM.

U toku stečajnog postupka koji je otvoren nad Fabrikom glinice „Birač“ AD, „Ukio banka“ iz Litvanije je prijavila svoja potraživanja u iznosu od 154 miliona KM i razlučno pravo na imovinu stečajnog dužnika, koje ste Vi osporili u cjelosti. Na čemu temeljite Vašu odluku da ne priznate ova potraživanja?

- Tačno je da se „Ukio banka“ prijavila kao razlučni povjerilac sa ukupno prijavljenim potraživanjima od 154 miliona KM. Razlučno pravo je prijavila na akcijama „Birač Evropa“ Kaunas, Litvanija, i udjelima „Birač Energo“ Zvornik. Ja sam u cijelosti, kako iznos tako i pravo razlučnog povjerioca, osporio na imovini na koju su prijavili razlučno pravo zato što su ta potraživanja a i samo razlučno pravo neosnovani. Zašto sam smatrao da su neosnovani ne mogu govoriti o detaljima obzirom da se vode parnični postupci i po tužbi stečajnog dužnika protiv „Ukio banke“ kao i po tužbi „Ukio banke“ protiv stečajnog dužnika, vezano za osporena potraživanja. Jednostavno, potraživanja su osporena iz razloga što  nisu osnovana, kao ni samo razlučno pravo na imovini na kojoj je to pravo prijavljeno. U medijima se stalno govori, pogotovo kada se pojave predstavnici „Ukio banke“ iz Litvanije, kako su oni dali kredit „Biraču“ Zvornik od 154 miliona KM, a ja odgovorno tvrdim da „Ukio banka“ nikada nije dala ni marku kredita „Biraču“ niti bilo kom njegovom zavisnom privrednom društvu. Radi se o ugovorima o preuzimanju duga od strane „Birač Evropa“ Kaunas, Litvanija, od nekih firmi iz Litvanije koje je osnovao UBIG koji je bio i većinski vlasnik „Birača“ Zvornik. Preuzimanje duga je izvršeno bez ikakve naknade, tako da ne vidim nikakvog osnova da taj iznos „Ukio banka“ treba da traži od „Birača“ niti bilo kog njegovog zavisnog privrednog društva. Samim tim što je neosnovano potraživanje, neosnovana su i razlučna prava na imovini na kojoj traže razlučno pravo, pa čak i nezakoniti upisi zaloga i hipoteka na imovini zavisnih privrednih društava.

Dok istražni državni organi intenzivno rade na rasvjetljavanju poslovanja prethodnog litvanskog menadžmenta, ovdje se vodi i svojevrsna pravna borba.

- U ovom stečajnom postupku dosta ima elemenata međunarodnog privrednog prava, tako da se upravo vodi jedna pravna borba. Iz tih razloga smo angažovali jedan pravni tim u Republici Srpskoj od tri advokatske kancelarije i jednog pravnog konsultanta, kao i jednu advokatsku kancelariju u Litvaniji. Ja sam sa dijelom pravnog tima nedavno boravio u Litvaniji, u advokatskoj kancelariji „Sorainen“, koja nas zastupa u Litvaniji, gdje smo saznali da država Litvanija otvoreno podržava „Ukio banku“. Sama odluka „Ukio banke“ daneovlašteno smijeni organe upravljanja „Birač Evropa“ i imenuje nove organe upravljanja je nepojmljiva i protivzakonita, ako se zna da je jedini osnivač i akcionar „Birač Evropa“ Litvanija stečajni dužnik „Birač“ AD  u stečaju Zvornik, dok još veću sumnju na donošenje i zakonitost ovakvih odluka baca činjenica da je takvu nezakonitu odluku Državna agencija za registraciju privrednih društava u Litvaniji i provela u odgovarajućim registrima. Kad smo pokrenuli postupak za brisanje tog upisa, sud u Kaunasu je donio privremenu mjeru kojom je ta odluka obustavljena do okončanja sudskogpostupka. Po objašnjenju advokata iz kancelarije „Sorainen“ Litvanija, sada u „Birač Evropa“ nema nikoga ko je ovlašten za zastupanje pravnog lica, ne postoji Upravni odbor, niti ovlašteno lice dok se ne riješi parnica, pokrenuta za brisanje neosnovanog upisa novih organa u „Birač Evropa“.Dakle, privremena mjera je usvojena ali ne kao klasična prema kojoj bi funkcionisali organi koje imenovao osnivač, Fabrika glinice „Birač“, već na način da ne funkcioniše ni jedna ni druga uprava, što je pravni nonsens. „Ukio banka“ se prijavila kao razlučni povjerilac u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom „Birač“ Zvornik. Kako sam već naveo, potraživanje „Ukio banke“ kao stečajni upravnik sam osporio, kao i razlučno pravo, a iz naprijed navedenih razloga. „Ukio banka“ u Litvaniji pokušava da zaplijeni akcije „Birača“ – u stečaju Zvornik u „Birač Evropa“ Kaunas, Litvanija, što je zakonom nedopušteno, pa čak ni izvršenje. Oni pokušavaju da se u Litvaniji predstave kao izlučni povjerioci i da preuzmu imovinu na kojoj smatraju da imaju izlučno pravo, a to su akcije „Birač Evropa“ Litvanija. „Ukio banka“, prvo nije izlučni povjerilac, a ni vlasnik akcija  u „Birač Evropa“ Litvanija koje pripadaju „Birač“ AD Zvornik a sve i da jeste  izlučni povjerilac,Zakonom o stečajnom postupku je propisano da se i izlučni povjerioci moraju prijaviti u stečajnom postupku i tražiti izlučenje imovine na kojoj smatraju da polažu svoje pravo, odnosno vlasništvo. Sve ove radnje koje čini „Ukio banka“ smatram da su nezakonite. Zadnje što su uradili je da su podnijeli zahtjev Okružnom privrednom sudu u Bijeljini za ponavljanje postupka vezano za poništenje rješenja o iznosu udjela – promjena osnivača. Nije mi jasno da advokatska kancelarija „Sajić“ Banja Luka zastupa „Ukio banku“ Kaunas, Litvanija, protiv „Birača“ u stečaju Zvornik, a sada, s druge strane, zastupa i „Birač Evropu“ Kaunas, Litvanija, protiv „Birača“ u stečaju Zvornik, čiji je jedini osnivač „Birač“ Zvornik. Ako nema zvaničnih organa upravljanja, niti odgovornog lica u „Birač Evropa“ Litvanija, onda se postavlja pitanje ko je dao punomoć advokatskoj kancelariji „Sajić“ Banja Luka da zastupa „Birač Evropa“ Litvanija protiv svog jedinog osnivača „Birača“ u stečaju Zvornik.

Iz zavisnih privrednih društava „Alumina“ i „Mehanika“ redovno vas informišu o poslovnim aktivnostima. Kako gledate na rezultate koji su ostvareni u proteklih godinu dana?

- „Alumina“ i „Mehanika“ su zavisna privredna društva „Birača“ u stečaju Zvornik i njihovi udjeli čine stečajnu masu stečajnog dužnika, što obavezuje da pratimo poslovanje i jednog i drugog privrednog društva.  Ukoliko bi pravili gubitke u svom poslovanju, samim tim bi bila nanesena šteta i stečajnoj masi,  što je po Zakonu o stečajnom postupku nedopustivo i proizvodnja bi se morala prekinuti.

 U proteklih godinu dana, zahvaljujući menadžmentu „Alumine“ Zvornik, poslovanje je pozitivno, što je jako dobro. Od predsjednika Upravnog odbora „Alumine“, gospodina Mileta Matića, imam informacije da  bi poslovanje u 2014. godini trebalo biti još uspješnije. To je veoma bitno obzirom da ovdje radi oko 1.200 ljudi s tendencijom povećanja broja zaposlenih.

Kakve su Vaše procjene, koliko dugo će trajati stečajni postupak u preduzeću „Birač“ AD?

- Ovaj stečajni postupak ni izbliza nije sličan bilo kom drugom stečajnom postupku. Ovo je jedan od najkomplikovanijih stečajnih postupaka upravo zbog ove pravne borbe i prepreka koje imamo zbog preduzeća „Birač Evropa“ u Litvaniji, i postupaka o kojima sam već govorio. Stečajni postupak će trajati do okončanja postupaka u kojima postoje parnice.

Koliko je ovaj stečaj za Vas izazov pošto iza sebe imate zavidnu karijeru stečajnog upravnika u više preduzeća u Republici Srpskoj?

- Sigurno da postoji izazov zbog kompleksnosti stečajnog postupka, ali je svakako i opterećenje i odgovornost. Cilj mi je da ovaj stečajni postupak vodim i okončam u skladu sa zakonom, odnosno kako sam zamislio i kakav ishod i očekujem. Prije svega mislim da se stečajna masa očuva kao tehnološka cjelina, da se proizvodnja u „Alumini“ održi, kako bi se stvorili uslovi novom vlasniku, kao kupcu ili strateškom partneru da proces proizvodnje nastavi u cilju što većeg zaposlenja radnika, kao i razvoja privrede u Republici Srpskoj. Mislim da bi to za mene bila velika moralna satisfakcija, da sam ovako komplikovan stečajni postupak doveo do kraja i završio ga uspješno.   

Sindikalna organizacija i menadžment kompanije "Alumina" skoro su do kraja usaglasili pojedinačni kolektivni ugovor, koji će garantovati sva zakonska prava zaposlenim radnicima, rekao je predsjednik Sindikata metalske industrije i rudarstva Republike Srpske Tane Peulić.

Peulić, koji je prisustvovao današnjem sastanku predstavnika sindikata i menadžmenta "Alumine", kaže da pojedinačni kolektivni ugovor obezbijeđuje potpun legitimitet i socijalni dijalog, s ciljem da se radnička prava rješavaju u skladu sa zakonom i opštim granskim kolektivnim ugovorom. 

"Usaglašeno je 99 odsto stavova pojedinačnog kolektivnog ugovora, a u narednih nekoliko dana delegacija sindikalnog odbora sa stručnim službama i predstavnicima menadžmenta treba da dogovori i usaglasi ono što je ostalo kao sporno", rekao je Peulić. 

On je izrazio zadovoljstvo informacijama o radu "Alumine", koje je prezentovao predsjednik Upravnog odbora ove kompanije Mile Matić. 

"Zadovoljan sam onim što smo čuli, jer se vidi da je menadžment preduzeća posvećen da obezbijedi pune kapacitete proizvodnje, čime se obezbjeđuju i redovne plate i druga primanja", rekao je Peulić. 

On kaže da ga posebno raduje što od otvaranja stečaja u "Birču" do sada svi zaposelni redovno primaju plate i što se uplaćuju obaveza na plate. 

"To je rijetkost u sistemu kakav je `Birač`. Ovo je stabilan privredni kolektiv i granski sindikat je prezadovoljan da jedan ovakav subjekt posluje", naglasio je Peulić. 

On je dodao da će nastojati u razgovorima sa predstavnicima Vlade Republike Srpske da se ubrza proces i da radnicima fabrike "Birač", koji su stekli uslove za penziju, što prije bude povezan staž. 

Predsjednik Upravnog odbora "Alumine" Mile Matić rekao je da je menadžment opredjeljen da pojedinačni kolektivni ugovor, koji će usaglasiti obje strane, bude prilagođen aktuelnom trenutku i procesima koji će se desiti u ovoj kompaniji.

Sastanku u kompaniji "Alumina" prisustvovala je i izvršni sekretar Saveza sindikata za regiju Birač Milena Vimić.

Dom zdravlja Zvornik organizovao je juče u centru grada, povodom Svjetskog dana zdravlja, akciju besplatnog mjerenja krvnog pritiska i šećera u krvi.

Zamjenik direktora zvorničkog Doma zdravlja Bogdana Bodiroga rekla je novinarima da je Svjetski dan zdravlja ove godine posvećen vektorskim zaraznim bolestima i da se obilježava pod sloganom "Vektorske zarazne bolesti - mali ubod, velika opasnost". 

"Uzročnici vektorskih zaraznih bolesti najčešće su bakterije ili virusi koji se na čovjeka prenose sa vektora. Treba znati da su vektori kod nas krpelji i u nekim, za sada iznimnim situacijama, komarci. Ovim putem nastaju oboljenja kao što su malarija i lajmska bolest", navela je Bodiroga. 

Ona je napomenula da su mjere prevencije u zaštiti od krpelja izbjegavanje visokotravnih područja, šuma i livada, korištenje sredstava protiv uboda insekata, oblačenje odjeće koja pokriva ruke i noge, te obavezna kontrola kože nakon boravka u prirodi. 

Bodiroga je poručila da nema obilježavanja Svjetskog dana zdravlja bez ukazivanja na značaj prevencije masovnih bolesti savremenog doba. 

"Dom zdravlja je u tom smislu i organizovao današnju akciju mjerenja određenih parametara, sa dijeljenjem prigodnih brošura o preveniranju ovih bolesti i o načinu zdravog življenja", rekla je Bodiroga.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas će biti pretežno sunčano vrijeme, uz malo oblaka i maksimalnu dnevnu temperaturu od 20 do 25 stepena Celzijusova.

Jutro svježije i umjereno oblačno, oko rijeka i po kotlinama na sjeveru i istoku ponegdje magla,. 

Najviša dnevna temperatura od 20 do 25, na sjeveru i ponegdje na istoku i do 27, a na planinama od 16 stepeni Celzijusovih. 

Vjetar slab i promenljiv, na jugu u skretanju na južne smjerove. 

Temperatura u 8.00 časova:

Sokolac minus jedan,
Nevesinje jedan,
Gacko tri,
Sarajevo, Zenica i Han Pijesak pet,
Bihać, Tuzla, Višegrad i Novi Grad šest,
Bijeljina sedam,
Banjaluka, Prijedor, Doboj,Gradiška, Zvornik osam,
Mostar 12,
Trebinje i Neum 13 stepeni Celzijusovih.

Srebrenica - Broj poslovnih prostora u Srebrenici koji ostaju prazni zbog prestanka rada i zatvaranja privatnih radnji u stalnom je porastu.

Izlozi tih radnji brzo se pretvaraju u oglasna mjesta, a najčešće se koriste za lijepljenje čitulja, kojima se obavještava sve manji broj preostalog stanovništva da se upokojio neko od njihovih sugrađana.

Jedan dovitljivi penzioner u ovoj varošici zapazio je da se povećava broj čitulja, ali da se, istovremeno, smanjuje broj penzionera, kao i broj ožalošćenih navedenih u čituljama.

Porast zatvorenih poslovnih prostora pokazuje da se od 1996. godine konstantno smanjuje broj stanovnika, uprkos povratku Bošnjaka.

Sve manje potrošača ulazi u preostale prodavnice i ugostiteljske objekte, a sve više njihovih imena je na čituljama nalijepljenim na izlozima već zatvorenih radnji.

Smanjenje broja ožalošćenih dovodi opet do daljeg zatvaranja poslovnih objekata, odnosno trgovačkih i ugostiteljskih radnji, zbog čega ožalošćeni ostaju bez posla, budući da je sve manje onih koji se u njima snabdijevaju.

Tri izgledne prilike propustili su Lazarević u 24, Rustemović u 25 i Hasanović minuta kasnije. Gosti su sligli u vođstvo u 39. minutu, kada je Mahmutović primio loptu u pored pasivne odbrane domaćih savladao Maksimovića.

Domaći su izjednačili u 67. minutu kada je mladi David Milošević iskoristio odlično dodavanje Vasića i savladao Lukanovića. Imala je Drina daleko više od igre ali su gosti pojačanom odbranom stigli do važnog boda.

DRINA /Z/ – SLOGA 1:1 /0:1/

Strijelci: 0:1 Mahmtović u 39, 1:1 Milošević u 57.

Stadion: Drine Gledalaca: 400

Sudija: Dragan Mejakić /Banja Luka/ 7.

Žuti kartoni: Lazarević /Drina/, Todić, Mujčić, Azavedo Kruz /Sloga/.

Crveni karton: Miroslav Miletić /Sloga/ u 77.

Igrač utakmice: Azavedo Kruz Edvard /Sloga/

DRINA:
Maksimović 6, Lazić 5,/od 80 Marković -/, Mitrović 5, Rustemović 6, Ivanović 5,5, Milošević 6, Đurić 6, Kikić 6,5, Vasić 5,5, Lazarević 5,5, Hasanović 5 /od 56. Stevanović 5,5/

SLOGA:
Lukanović 6,5, Aleksić 5, Kovačević 5,5, Fočić 6, Todić 5,5, Mahmutović 6,5 /od 90 Šućur -/, Mujčić 6, Halilović 5 /od 68. Miletić -/, Skulić 5, /od 85 Jupić -/, Vuković 5, Azavedo Kruz 6,5

Drago Gajić

Studio ''Volt Dizni'' je 1995. godine upoznao svu djecu svijeta sa pričom o Pokahontas, indijanskoj princezi i ćerki poglavice Pouhatana, koja je žrtvovala svoj život da bi spasla od pogubljenja engleskog pustolova i kapetana Džona Smita, koga su Indijanci zarobili.

Pokahontas i kapetan Smita se zaljube i na kraju crtanog filma par zajedno plovi ka Velikoj Britaniji.

I stinita priča na kojoj se zasniva crtani film, međutim, uopšte nije tako lijepa.

Pokahontas ("nevaljalica” ili “razmaženo dijete”) bio joj je nadimak. Matoaka, kako je nazivaju na sajtu Plemenskog saveza Pouhatan, uhapšena je kada je imala 17 godina prilikom posjete kolonistima u Džejmstaunu, gde su je više od godinu dana držali kao taoca.

Matoaka je upoznala kapetana Smita prije nego što je dospjela u zatočeništvo, ali među njima nisu sjevnule "ljubavne varnice". Zapravo je Džon Rolf - nadmeni junak drugog “Diznijevog” filma - bio taj koji je bacio oko na Matoaku.

U zamjenu za slobodu, pristala je da se uda za njega i 5. aprila 1614. Matoaka je postala Rebeka Rolf i ubrzo rodila sina po imenu Tomas. Godine 1616, porodica, koju su zvali “Crveni Rolfovi”, otišla je u Englesku.

Kada su Matoaka i Džon Rolf 1617. htjeli da se vrate u Virdžiniju, ona se iz, nepoznatih razloga, isckrcala s broda kod Grejvsenda u Engleskoj. Iste godine je umrla. Imala je samo 21 godinu.

“Žalosno je što je ovu tužnu priču, zbog koje bi bijeli Amerikanci trebalo da se stide, “Dizni” iskoristio u svrhu ‘zabave’ i ovjekovječio je u sopstvenu korist, a na štetu naroda Pouhatan”, napisao je indijanski poglavica Roj Divlji Konj.

Povrh svega, sporno je da li je Matoaka uopšte spasla Džona Smita.

Kada je Smit prvi put pisao o svojim iskustvima sa Pouhatanima (u dva pisma 1607. i 1612), opisao je vrijeme provedeno tamo kao prijatno i nijednom nije spomenuo da mu je Matoaka spasla život.

Tek u knjizi “Opšta istorija Virdžinije”, objavljenoj 1624, Smit je napisao da su Pouhatani pokušali da ga kamenuju na smrt, ali da ih je Matoaka svojim tijelom spriječila u tome.

On navodi da je, kada su se spremali da mu “prospu mozak”, kraljeva ljubimica Pokahontas obujmila šakama njegovu glavu i spustila svoju glavu na njegovu da bi ga spasla.

Skeptici smatraju da je neobično što je Smit čekao 17 godina da opiše događaj, nakon što je Matoaka umrla. Preovladava mišljenje da se njen požrtvovani čin nikada nije desio.

Džej A. Leo Limaj, profesor engleskog jezika na Univerzitetu Delaver, međutim, tvrdi suprotno. Kao jedan od prvih ljudi koji su analizirali istorijske dokaze, ustanovio je da nema mnogo razloga zašto bismo smatrali da je Smit pisao neistine.

On čak tvrdi da slični događaji u drugim autohtonim američkim plemenima navode na zaključak da je pokušaj pogubljenja zapravo obred kojim se ljudi sa strane primaju u pleme.

Ipak, neki dokazi pokazuju da Matoaka i Smit nisu imali tako poseban odnos kao što je on tvrdio. Plemenski savez Pouhatan tvrdi da se Matoaki Smit nije dopadao i da je, videvši ga u Londonu, odbila da razgovara s njim i rekla mu da je lažov.

Selfi je riječ koja je prošle godine proglašena za “riječ godine” i našla svoje mjesto u velikom oksfordskom rječniku, a sada će se izgleda naći i u psihijatrijskim udžbenicima.

Ovih dana je u stranim medijima odjeknula viralna vijest da je Američko psihijatrijsko udruženje trend fotografisanja selfi-autoportreta u svakoj mogućoj prilici i njihovo opsesivno postavljanje na Fejsbuk, Instagram i druge društvene mreže proglasilo za mentalno oboljenje.

Iako se većina stručnjaka za ljudsku psihu slaže da “selfizam” baš i nije nešto što je odraz zrelosti, jer osoba koja neprestano “kači” ovakve slike vjerovatno pati od manjka samopoštovanja i nedostatka bliskosti s drugim ljudima, ipak je u pitanju lažna vijest.

Snimanje i objavljivanje sopstvenih autoportreta nije samo po sebi mentalno oboljenje, već društveni trend. Međutim, u ekstremnim slučajevima, ako postoje i drugi parametri da je osoba izgubila kontrolu nad svojim ponašanjem, moglo bi da predstavlja simptom nekog ozbiljnog psihijatrijskog poremećaja.

Na primjer, stručnjaci za mentalno zdravlje slažu se da bi mlade djevojke, koje se obrate estetskim hirurzima sa željom da se podvrgnu intervencijama na svom licu i tijelu, samo zato da bi što bolje izgledale na selfi fotografijama, ipak trebalo prvo da porazgovaraju sa psihologom kako bi bilo utvrđeno da li pate od ozbiljnih problema sa izgradnjom sopstvenog identiteta.

Takođe, opsesivno selfi fotografisanje moglo bi da bude simptom narcisoidne ličnosti ili ličnosti koja je sklona bolestima zavisnosti (u ovom slučaju od društvenih mreža). Isto tako, psihijatri prijavljuju sve veći broj slučajeva mladih ljudi koji imaju potpuno poremećenu sliku o svom tijelu, koja nema veze s tuđom procjenom koliko su zaista lijepi ili ružni, već da li ih kamera dovoljno voli, da li su fotogenični i da li su sami zadovoljni time kako su na fotografiji ispali.

Sve u svemu, iako “selfizam” nije sam po sebi mentalno oboljenje, porodica i društvo ljudi koji su opsednuti selfi-fotografijama, trebalo bi da obrate pažnju na to da li postoji neki drugi problem u normalnom funcionisanju te osobe, da se ne bi desilo kao sa britanskim devetnaestogodišnjakom Dejvidom Boumanom, koji je prošlog mjeseca pokušao da izvrši samoubistvo, jer mu nikako nije uspjevalo da uhvati perfektan selfi.

Potpredsjednik SDS Ognjen Tadić rekao je da je jučerašnji ispad Igora Radojičića, predsjednika GO SNSD-a u Banjaluci, nekorektna, nepolitička i neljudska, koji svaku priliku koristi kako bi pokušao da zaustavi propadanje SNSD-a.

„Na žalost, na jedan vrlo ružan način govorio je predsjednik GO SNSD-a o SDS, koji nije primjeren političkoj kulturi Republike Srpske, i kojim se niko ne bi trebao ponositi, makar bio i član SNSD-a“ naglasio je Tadić.

“Potpisivanje izjave sa Evropskom narodnom partijom, u čemu je juče učestvovala Srpska demokratska stranka, kao i optužbe u toj reakciji koje je rekao Igor Radojičić nisu ništa drugo nego izraz frustracija i rekao bih zavisti”, kazao je Tadić.

“SDS ima čvrstu, stabilnu, međunarodnu politiku i zato smo pozvani da razgovaramo i sarađujemo sa najvećom poltičkom grupacijom u Evropskj uniji, a to je Evropska narodna partija”, kazao je Tadić, koji je i predsjednik gradske organizacije SDS u Banja Luci.

On je podsjetio da je SNSD prije par godina doslovno izbačen iz Socijalističke internacionale i to u vrijeme dok je Radojičić bio važan u tim odnosima sa Socijalističkom internacionalom, a kao što je poznato, na inicijativu Zlatka Lagumdžije.

„Evropska narodna stranka, u svom članstvu ima najvažnije evrospke partije, što uključuje partiju UNP u Francuskoj, SDU u Njemačkoj, partije iz Italije, Španije, Grčke, Mađarske i mnoge druge, koje su trenutno na vlasti u zemljama Evropske unije i koje imaju većinu u evropskom parlamentu“, istakao je Tadić.

Naglasio je da su upravo pomenute stranke prihvatile rješenja koja je SDS odavno promovisao, kao rješenja za BiH, a to je da se krupne teme potisnu u drugi plan a da se priđe rješavanju osnovnih životnih pitanja vezanih za socijalnu tržišnu privredu, za pravnu, a ne partijsku državu.

„Ono što radi SNSD predstavlja potpuno čistu kampanju, nijedna laž, nijedna obmana, podmetanja, smicalice i konstrukcija, nisu dosšle iz redova SDS-a. Mi kampanju vodimo činjenicama, prijedlozima kako promjeniti, nažalost, veoma loše stanje u RS, i vodimo se promocijom ljudi koji žele da rješavaju probleme u RS, i kojima nije jedini cilj da se lično bogate, za razliku od članova SNSD-a,“ rekao je Ognjen Tadić.

On je dodao i to, da bi gospodin Radojičić prvo trebao da uđe u suštinu, i da postavi pitanje svojim stranačkim kolegama zbog čega su se ponašali tako kako su se ponašali proteklih osam godina i da pitanja o korupciji rasčisti u sopstvenim redovima, prije nego što sebi da za pravo da bilo kome drugo drži lekcije.

Govoreći o prljavoj kampanji, koju vodi SNSD,Tadić je istakao da su najprljaviji mediji koji su se pojavili u proteklom periodu upravo iz kuhinje SNSD-a, koje su na svojim stranicama pokazali da iznose samo i samo laži.

“To potvrđuje i činjenica, da se skoro i ne prodaju jer su i kod javnosti te novine izazvale samo negativne emocije.

Čak i novinari iz tih redakcija, potajno dolaze u SDS i izvinjavaju se, jer to nije izraz njihovog ličnog stava nego su prisiljeni kako bi zaradili neki dinar“, rekao je Tadić.

Naglasio je da je najprljavija optužba u ovom predizbornom periodu došla upravo od Igora Radojičića kada je optužio predstavnike SDS-a da su predložili izmjene Izbornog zakona u BiH, koje uključuju ukidanje entiteskog glasanja.

„Tolika sujeta postoji kod gospodina Radojičića, da on, ni za više od mjesec dana nakon što je dao tu izjavu, nema hrabrosti, rekao bih ni ljudsko dostojanstvo u potrebnoj mjeri, da se izvini SDS-u za takvu laž, i sve dok to ne uradi, on neće predstavljati za SDS osobu vrijednu bilo kakvog poštovanja,“ kazao je Tadić.

On je rekao da iz SDS-a nikada se neće čuti, ono što se čulo iz redova SNSD-a, kao npr. izjavu Milorada Dodika o genocidu u Srebrenici, ono u čemu je učestvovao Staša Košarac praveći Ustav BiH, zajedno sa Mirkom Pejanovićem i drugim ali i o optužbama koje su iznosili u kancelarijama OHR.

„Ovim putem, pozivam OHR, da sve razgovore u kancelariji OHR-a, iza zatvorenih vrata u objave! Pouzdano znam da su snimljeni, da su pravljeni zapisnici i da su zabilježeni, pa da znamo ko je kakav u Republici Srpskoj , a dajemo im poptunu slobodu da objave sve ono što je godpodin Bosić ili ja, ili bilo ko drugi iz SDS-a, pričao sa strancima“ naglasio je Tadić, dodajući da je entitetsko glasanje svetinja za SDS i za Srpsku, kao i za narod koji ovde živi.