Partija Aleksandra Vučića osvojila je, prema preliminarnim rezultatima Cesida, rekordnih 48,8 odsto glasova što će joj doneti 157 mandata u Skupštini Srbije.

Iznenađenje izbora je i to što Demokratska stranka Srbije Vojislava Koštunice, Liberalno demokratska stranka Čedomira Jovanovića i Ujedinjeni regioni Srbije Mlađana Dinkića nisu prešli cenzus i njih više građani neće gledati u verbalnim polemika u parlamentu.

Dok je DSS i bio blizu granice sa 4, 1 odsto, LDP i URS su brojanje završili na 3,1 odnosno 3, 3 procenata osvojenih glasova. Takođe, u Parlament nisu ušle Dveri koje su osvojile 3, 4 odsto i lista „Dosta je bilo Saše Radulovića“ sa 1, 7 odsto.

Osim naprednjaka u parlamentu će sjedeti još samo Socijalistička partija Srbije koja je osvila 14 odsto glasova, odnosno 45 odsto mesta, Nova demokratska stranka Borisa Tadića sa 5, 7 odsto glasova i 18 mandata, i Demokratska stranka Dragana Đilasa koje je osvojila 5, 9 odsto, odnosno 19 mesta u Skupštini.

Mjesta su obezbeđena i za partije manjina - Stranka vojvođanski mađara koju predvodi Ištvan Pastor imaće sedam poslanika, SDA Sulejmana Ugljanina 3 i PDA Rize Haljimija 1 mandat.

Aleksandar Vučić se zahvalio građanima na ogrmnoj podršci koju niko nije dobio 25 godina od uvođenja višestranačja.

- Siguran sam da su građani posle dugo godina prepoznali veliku priliku da možemo da budemo mudri, da radimo više i ponašamo se drugačije. Uveren da će Srbija nastaviti evropski put, sarađivati sa svim prijateljima u svetu, nastaviti žestoku borbu protiv korupcije - rekao je on i nastavio: “Spremni smo da mnogima pružimo ruku, pokažemo da želimo da sarađujemo, i nijednog trenutka nikoga nećemo nipodaštavati, a kamoli pokušavati da ponižavamo zbog ovakvog izbornog rezultata. Naprotiv, želimo da čujemo njihove ideje. Za tu vrstu dijaloga smo spremni sa svim relevantnim političkim partijama.”

 Vučić je rekao da je najvažnije da ljudi dobro razumiju u koliko se teškoj situaciji nalazimo i šta želimo da preduzmemo.

- Pred nama su teške reforme, ali sam siguran da Srbija ima budućnost - zaključio je lider SNS.

Iako Aleksandar Vučić vodi borbu protiv korupcije i kriminala očigledno nije smetalo ljudima sa one strane zakona da mu daju najveće povjerenje.

Naime, prema podacima sa glasanja u Okružnom zatvoru u Čačku koalicija SNS je dobila 48,6%, SPS 20%, Pokret Dveri 14,3%, SRS 8,6% ...

Novak Đoković osvojio je titulu na turniru iz Masters 1000 serije u Indijan Velsu, pošto je u finalu pobjedio Rodžera Federera sa 3:6, 6:3, 7:6 (7-3).

To je Novakova 42. titula u karijeri, a 17. na turnirima iz Masters serije. Đoković je smanjio na 17-16 u međusobnim duelima sa Federerom.

Đoković je imao po 28 vinera i neiznuđenih grešaka, a Švajcarac je upisao po 34 direktna poena i neiznuđene greške.

To je Đokovićeva treća titula u Indijan Velsu, poslije 2008. i 2011. godine, a osvojio je prvi trofej ove godine, poslije poraza u četvrtfinalu Australijan opena i polufinalu Dubaija.

Novak je loše počeo meč, bez potrebne energije i napravio je dvije duple greške u drugom gemu, pa je Federer već na startu napravio brejk. Rodžer je sjajno servirao, Đoković nije bio na svom nivou, pa je Federer lako priveo prvi set kraju.

U drugom setu opao je tonus u Federerovoj igri, počeo je češće da greši i nudio se Novaku, ali ni Đoković nije uspijevao da materijalizuje brojne poluprilike.

Konačno, u osmom gemu Novak zahvaljujući izvanrednoj defanzivi koristi drugu brejk loptu, a onda od 0:30 pravi preokret i izjednačuje na 1-1 u setovima.

U odlučujućem setu napokon smo vidjeli obojicu tenisera na vrhuncu svoje igre – Novak je pritiskao, imao je potrebnu dubinu i oštrinu udaraca i napravio je brejk u trećem gemu.

Bez problema je Đoković čuvao prednost do desetog gema, ali nije odigrao dovoljno odlučno kada je servirao za meč, a Federer je osjetio šansu i agresivnom igrom izjednačio na 5:5.

Ipak, Novak se sabrao i izborio taj brejk. Tu je Đoković odigrao mnogo staloženije, birao je prave udarce i zasluženo došao do trijumfa nakon što je rival poslao bekhend u mrežu.

Više od 95% građana koji su izašli na referendum o statusu Krima glasalo je za prisajedinjenje Rusiji, saopštio je predsjednik Komisije za provođenje referenduma Mihail Mališev, nakon što je obrađeno više od 50% glasova.

Prema riječima Mališeva, protiv je glasalo oko 3% učesnika referenduma, a 1% listića je oglašeno nevažećim.

Na Krimu je danas proveden referendum o statusu autonomije. Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov ranije je rekao da je referendum potpuno u saglasnosti sa poveljom OUN i da će njegovi rezultati odrediti budućnost krimskog poluostrva.

Politička kriza u Ukrajini eskalirala je krajem 2013. godine, kada je ukrajinska vlada objavila da odustaje od evroatlantskih integracija. Masovni protesti organizovani su širom Ukrajine a tokom januara ove godine su eskalirali u oružanu pobunu sa više ljudskih žrtava.

Krajem februara svrgnuta je zvanična vlast, Vrhovna rada je smijenila predsjednika Ukrajine Viktora Janukoviča, nakon čega su južni i istočni dijelovi zemlje otkazali poslušnost novim vlastima u Kijevu.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Dragan Bogdanić izjavio je tokom posjete Zvorniku da je za zdravstvo u toj opštini od 2006. godine izdvojeno blizu 13.000.000 KM.

Bogdanić je rekao novinarima da je od toga 7.000.000 KM izdvojeno za Bolnicu, više od 4.000.000 KM za izgradnju Dijaliznog centra i ostalo za Dom zdravlja. 

Nakon posjete porodilištu, čije renoviranje je u toku i sastanka sa rukovodstvom bolnice, ministar Bogdanić je rekao da je kao najveći problem u ovoj zdravstvenoj ustanovi istaknuta loša stolarija. 

"Potrudiću se da pronađemo sredstva i da pomognemo Bolnici da zamijeni stolariju, čime će se uštedjeti na potrošnji energije", rekao je Bogdanić novinarima. 

Direktor Bolnice u Zvorniku Milorad Drljević rekao je da je bolnička zgrada površine 5.000 metara kvadratnih, kapaciteta 210 kreveta, stara 50 godina, te da renoviranje nije vršeno posljednjih 30 godina.

Dara Bubamara rekla je za "Ekskluziv" da sprema tužbu protiv osobe koja je prošle nedjelje tabloidima prodala njene fotografije nastale tokom tuširanja.

Fotke su navodno ukradene iz aparata koji je odnesen na popravku, a domaća štampa pisala je da pjevačici muž Milan prijeti razvodom zbog tih golišavih fotografija, koje očigledno nije on slikao, jer pjevačica kaže da mu ih je sama pokazala tek kad su objavljene u štampi.

Pjevačica, čije je pravo ime Radojka Adžić, rekla je da će preduzeti neophodne korake kako bi pravdu našla na sudu, ali nije iznijela više detalja o tome kako su slike dospjele u javnost.

Koliko li je koštala današnja „predstava“ Vlade RS u Zvorniku, niko ne zna,
ali izgleda da svi znaju ko to plaća ...

Direktor fudbalske reprezentacije Makedonije Petar Miloševski (41) poginuo je u saobraćajnoj nesreći, koja se desila u četvrtak u 23.35h na autoputu Kumanovo - Skoplje.

Vraćajući se sa humanitarne utakmice iz Kumanova u tragičnoj nesreći su povrijeđeni predsjednik Fudbalskog saveza Makedonije Ilčo Gorgieski i još dvije osobe.

Do nesreće na ulazu u Skoplje došlo je kada se vozilo u kojem su se nalazili Miloševski i Gorgieski sudarilo s minibusom.

Vlasnik Auto-servisa i autoperionice ”Točak” u Prnjavoru Siniša Blatešić, kombinovanjem više vrsta pogonskog goriva, stvorio je uslove za nevjerovatne uštede.

Riječ je o jedinstvenoj kombinaciji više vrsta pogonskog goriva, koja vožnju autom čini jeftinijom i od autobuske karte.

Blatešić je vlasnik automobila tojota prius, poznatog modela na tzv. hibridni pogon. Ovaj automobil ima 1.6 l benzinski motor, elektro – pogon od 20 kilovata, a Blatešićeva tajna uštede leži u instaliranju i plinskog rezervoara,odnosno kombinovanjem još jednog veoma povoljnog pogonskog goriva.

Ovako modifikovana tojota , uz izuzetan ekološki pogon, ostvaruje i ogromne uštede.
“Kombinacija plina umjesto benzina sa strujom u okviru hibridnog pogona, prema mojoj procjeni je toliko povoljna da 100 kilometara prelazim za nešto malo više od pet konvertibilnih maraka”, kaže Blatešić.

Prema njegovim riječima, kada je uvezao tojotu i nakon ugradnje plinskog goriva, u rubrikama za registraciju vozila, nije bilo mogućnosti za upis i trećeg pogonskog goriva, pa se moralo improvizovati.

“Kompletno vozilo je potpuno serijsko, ništa nismo radili što proizvođači ne dozvoljavaju, ovdje je samo riječ o kombinaciji više goriva i prema informacijama koje smo dobili u Tojotinom servisu, ovo je prvo vozilo u BiH, a možda i u regionu koje je modifikovano za ovako velike uštede”, rekao nam je Blatešić.

A kolike su uštede u pitanju najbolje potvruđuju sljedeće cifre. Recimo od Prnjavora do Beograda i nazad što je oko 600 kilometara, potrebno vam je samo 30 KM za gorivo, a do Banjaluke i nazad nešto malo više od pet maraka. Karta u jednom smjeru do Banjaluke košta oko sedam KM. Recimo štedljivijem dizelu za istu dionicu treba 15-tak maraka, pa je računica i više nego jasna!

Ekološki entuzijasta

Siniša Blatešić je na krovovima servisa instalirao solarne panele za proizvodnju električne energije. Jedan je od prvih u Republici Srpskoj koji je ispunio veoma komplikovanu proceduru za ovaj vid proizvodnje čiste energije.
Nažalost,država umjesto da podržava, subvencioniše i finansira ovakve projekte, samo je zakomplikovala procedure koje nisu ni malo jeftine, tvrdi Blatešić.
Ušteda je samo jedan od aspekata korišćenja jeftinijih oblika energije, Blatešić smatra da ekologija mora biti primarni zadatak svakog građanina i zajednice, kako bi sredinu u kojoj danas živimo sačuvali za naše potomke.

Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Goran Mutabdžija ocijenio je da je Tehnološki fakultet u Zvorniku važan za regiju Birač, kao i za ovaj dio Srpske i istakao da bi u drugoj A fazi austrijskog kredita ukupan iznos za ovu visokoškolsku ustanovu trebalo da bude 2.000.000 KM.

Mutabdžija je nakon posjete ovoj visokoškolskoj ustanovi istakao da je to razvijen fakultet sa tri studijska programa. 

"Studijski program hemijsko inženjerstvo i tehnologija imaju pet modula i izvode nastavu i na drugom ciklusu, a druga dva studijska programa - biologija i hemija još nisu u tom smislu razvijeni. Na Fakultetu se radi na izradi elaborata za formiranju trećeg ciklusa studija, odnosno doktorskih studija", rekao je Mutabdžija novinarima. 

On je naglasio da sve to prate značajna ulaganja, jer je Vlada Republike Srpske kroz prvu fazu austrijskog kredita ovdje investirala 1.300.000 KM. 

Prema njegovim riječima, od ovih sredstava najviše je uloženo u visokosofisticiranu opremu, tehnologije koje stvaraju pretpostavku da ovaj fakultet može da odgovori savremenim izazovima i da može da napravi jaku sponu sa privredom, te da za ovu regiju i cijelu Srpsku omogući tehnološki napredak. 

On je naveo da treba još da se investira i u domenu studentskog standarda i proširenja učionica, amfiteatra za izvođenje nastave, što su elementarne stvari za jednu visokoškolsku ustanovu. 

"Ovdje treba da se ulaže i dalje. Najvažnije je da ojačamo kadrovsku bazu ovog fakulteta, jer danas je kadar na visokoškolskim ustanovama najvažniji segment, ali i jedna od najslabijih karika u obrazovnom sistemu. Na tome moramo daleko više raditi", naglasio je Mutabdžija. 

Dekan fakulteta Miladin Gligorić rekao je da Tehnološki fakultet u Zvorniku očekuje da u drugoj A fazi austrijskog kredita dobije 1.000.000 evra za nastavak opremanja.