Maloljetnice iz BiH u paklu prostitucije: Samo sam željela umrijeti!
“Moje tijelo postajalo je sve gore i gore, a moja duša već je bila umrla. Kako se mijenjao moj izgled, tako se mijenjao i moj status. Iz bara sam prešla na ulicu. Moje tijelo bilo je isprženo čikovima cigareta, izrezano, uništeno”, povjerila se u pisanoj ispovijesti jedna djevojka koja je prošla kroz pakao trgovine djecom. Ona je kao šesnaestogodišnjakinja iz siromašne porodice na prevaru odvedena iz BiH u Italiju i prodata. Deset godina je prisiljavana na prostituciju, njeni vlasnici su se mijenjali, život joj je pretvoren u pakao, a kako je napisala, jedini spas bila je smrt.
„Debeli čovjek koga su zvali Toni, prodao me u drugi grad. Bila sam u jednom noćnom baru plesačica i prostitutka. Do iznemoglosti. Stalno sam živjela u strahu da će me ubiti, jer su mi prijetili da, ako se ikome požalim, da ću nestati. Više nisam imala ni osjećaj ljubavi za moje u Bosni. Samo sam željela umrijeti, a nisam imala hrabrosti oduzeti sebi život. Dvadeset i šest godina, a postala sam stara. Jedna ulična racija i mene je pokupila. Našla sam se u policijskoj stanici. Potražila sam od njih pomoć“, napisala je ova mlada djevojka koja je uspjela da se vrati kući u BiH i nakon nekoliko godina rehabilitacije, i normalnom životu. Mnoge druge djevojke nisu imale sreće kao ona.
Prema podacima Ministarstva bezbjednosti BiH u većini registrovanih slučajeva trgovine ljudima se vrbuju maloljetnice iz porodica sa jednim roditeljem, pretežno majkom, koje su u stanju socijalne potrebe ili su na neki drugi način ranjive, zatim djecu iz siromašnih porodica pa čak i osobe sa invaliditetom.
“Sve počinje kroz vrbovanje u lance organizovane prostitucije navikavanjem potencijalnih žrtava na uzimanje alkohola i droga, kroz vršnjačko druženje i rano stupanje u seksualne odnose maloljetnica nakon čega žrtve postanu predmet ucjena. Mnoge maloljetnice se snimaju u situacijama koje nisu društveno prihvatljive, te se ti snimci koriste kao ubitačno oružje za ucjene i nagovaranje na maloljetničku prostituciju”, navode iz Ministarstva.
Predsjednica udruženja Mreža Ring Mara Radovanović navodi da se tačan broj žrtava trgovine djecom radi maloljetničke prostitucije ne može utvrditi. Ipak, ono što je zbrinjavajuće, napominje Radovanovićeva, je činjenica da se sve više djece iz BiH nalazi na meti trgovaca maloljetnicima.
“Nekad je bilo više slučajeva da se djeca dovode iz drugih zemalja u BiH, a danas je potpuno drugačije. Trenutno imamo situaciju u kojoj većinu žrtava trgovine djecom predstavljaju maloljetnici iz BiH. Pored prosjačenja, najveći broj djece, pogotovo djevojčica završe u rukama ljudi koji ih kasnije iskorištavaju radi prostitucije ili pornografije. Prema podacima koje sam sakupila od kolega iz inostranstva, mnoga djeca iz BiH su primorana da se bave prostitucijom u zemljama kao što su Italija, Njemačka, Švajcarska, čak i Kanada, a u posljednje vrijeme sve više maloljetnika iz BiH završi na ulicama Kipra”, govori Radovanovićeva.
Prema njenim riječima, ogroman problem predstavlja nerazumijevanje zakona u RS i FBiH kada su u pitanju djela trgovine ljudima i zbog toga se mnogi optuženi izvuku tako što im se sudi za blaža djela poput navođenja na prostituciju, upoznavanja djeteta sa pornografijom ili zapuštanja i zanemarivanja djeteta.
“Ovo su veliki propusti koji se moraju što prije rješavati. Čak se dešavalo da se donese presuda u kojoj se navodi da je djevojčica od petnaest godina, koja je inače bila žrtva trgovine ljudima i koja je bila prisiljena da se bavi prostitucijom, to radila dobrovoljno. Ovaj primjer sve govori, jer bi trebalo da se smatra da je svako mlađi od osamnaest godina žrtva trgovine ljudima, a to se kod nas ne radi i zato nemamo tačnu evidenciju o trgovini ljudima,” navodi Radovanovićeva.
U UG Nova generacija iz Banjaluke dosta pažnje posvetili su djeci koja su bili ili su potencijalne žrtve trgovine ljudima, najviše kroz rad “Prihvatne stanice za djecu zatečenu u skitnji i prosjačenju”, te rad “Dnevnog centra za djecu ulice”. Izvršna direktorica ovog udruženja Maša Mirković objašnjava da je seksualna eksploatacija vrlo česta pojava u našem društvu. Ona naglašava da je jako teško doći do dokaza koji ukazuju na ovaj vid eksploatacije, ali ono što je važno znati jeste da se trgovina ljudima ne odvija samo preko granica BiH nego i unutar nje, te da je jako bitno raditi na rahabilitaciji ove djece.
“Posljedice su vrlo teške i traumatiče kako za djecu tako i za odrasle, ali se kroz rad stručnjaka koji su obučeni za rad sa žrtvama nasilja i seksualne eksploatacije mora neprestano raditi na njihovoj rehabilitaciji i resocijalizaciji”, kaže Mirkovićeva i dodaje da su slučajevi trgovine ljudima obično prekogranične prirode.
“Bosna i Hercegovina je u uglavnom zemlja tranzita ili odredišta za žrtve koje dolaze iz zemalja Istočne Evrope. Međutim, u proteklih nekoliko godina se javio novi fenomen u Bosni i Hercegovini, a to je trgovina ženama i djevojkama koje se vrbuju u lance trgovine ljudima na lokalnom nivou u cilju seksualne eksploatacije u drugim dijelovima zemlje. Dok je broj identifikovanih stranih žrtava u stalnom opadanju, broj građanki Bosne i Hercegovine koje su identifikovane kao žrtve trgovine ljudima unutar granica Bosne i Hercegovine je u stalnom porastu. Ogromna većina žrtava trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini se vrbuje i postaju predmet trgovine u cilju seksualne eksploatacije”, naglasila je Mirkovićeva.
Savjetnica za borbu protiv trgovine ljudima u Misiji OSCE-a u BiH, Selma Zeković rekla je da se može primijetiti veliki broj djela koja se odnose na seksualno iskorištavanje koja su posljedica trgovine maloljetnicima. Ona objašnjava da je danas u Bosni i Hercegovini tipična žrtva trgovine ljudima državljanin BiH, dijete mlađe od osamnaest godina, prisiljeno na seksualno iskorištavanje unutar države.
“Taj zločin sve više je vezan za pojedince ili male grupe ljudi koje zloupotrebljavaju povjerenje svojih žrtava, pri čemu se žrtve često drže na skrovitim mjestima, kao što su privatni stanovi ili vikendice. Pošto interna trgovina ljudima, za razliku od međunarodne, postaje sve veći trend u svijetu, donose se relevantni međunarodni propisi kojima se uspostavlja protivteža toj promjeni u načinu djelovanja. To se sada mora dogoditi i u Bosni i Hercegovini. Trenutno je prioritet da se donesu izmjene i dopune krivičnih zakona na nivou entiteta koje bi definisale trgovinu ljudima u skladu sa međunarodnim standardima. Naime, ovdje je problem u tome što su samo na nivou BiH i od nedavno i u Brčko distriktu i RS krivični zakoni usklađeni sa konvencijom UN-a i Evropskom konvencijom o borbi protiv trgovine ljudima. Još ostaje samo Federacija da usvoji izmjene, te da se vidi kako će ići implementacija na ostalim nivoima”, rekla je Zekovićeva.
Stejt department
U posljednjem izvještaju Stejt departmenta navedeno je da je BiH izvor, odredište i tranzitna tačka za trgovinu muškarcima, ženama i djecom, žrtvama seksualne eksploatacije i tjeranja na prisilni rad.
“Žene i djevojke državljanke BiH su u raznim motelima, privatnim stanovima i na benzinskim pumpama širom zemlje podvrgnute seksualnom zlostavljanju, a sve je veći problem i tjeranje na prisilno prošenje romske populacije od strane organizovanih kriminalnih grupa”, istaknuto je u izvještaju.
Osim državljana BiH, naglašeno je da su žrtve trgovine u svrhe seksualnog iskorištavanja državljani Srbije, Bugarske, Njemačke i Ukrajine, dok su žrtve iz BiH iskorištavane u Srbiji, Sloveniji, Makedoniji, Azerbejdžanu, Hrvatskoj, Španiji, Italiji i u još nekoliko drugih zemalja Evrope.
Posebno je zabrinjavajuće, kako se navodi u izvještaju, da djecu žrtve prostitucije, prema entitetskom zakonodavstvu, tretiraju kao počinioce, a ne kao žrtve.
“Mada u periodu izvještavanja nije bilo dokumentovanih ovakvih slučajeva, posmatrači izvještavaju da policija i dalje djecu žrtve trafikinga tretira kao počinioce i podvrgava ih policijskim ispitivanjima”, navedeno je u izvještaju.
AF: Trgovina ljudima u državama članicama OSCE-a sa ciljem odstranjivanja organa
Maria Grazia Giammarinaro, specijalna predstavnica i koordinatorica OSCE-a za borbu protiv trgovine ljudima, predstavila je istraživanje o trgovini ljudima sa ciljem odstranjivanja organa, što predstavlja jedan od oblika trgovine ljudima kojima se društvo najmanje bavi.
“Osobe kojima se trguje sa ciljem odstranjivanja njihovih organa prolaze kroz naročito surove patnje i tokom i nakon hirurške operacije”, rekla je Giammarinaro i dodala da žrtve nisu svjesne da će tokom cijelog života da trpe posljedice odstranjivanja organa.
“One se, zapravo, suočavaju sa dugoročnim medicinskim posljedicama koje slabe njihov organizam, uključujući nesposobnost za rad, naročito zato što im ne bude pružena bilo kakva postoperativna njega ili medicinska i psihosocijalna podrška nakon operacije. Pored toga, one veoma često ne dobiju novac koji im je prevarom obećan tokom vrbovanja od strane trgovaca ljudima.”
Izvor : eTrafika.net
