Pronađen gen koji precizno određuje vrijeme kada ćete umrijeti!
Naučnici s medicinskog centra Beth Israel univerziteta u Harvardu, u svom najnovijem istraživanju objavljenom u časopisu Annals of Neurology, identifikovali su gene koji mogu predvidjeti vjerojatno vrijeme smrti kod nekih ljudi.
Naučnici su proveli istraživanje nad 1200 65-godišnjaka, u kojem su ispitivali njihov ritam budnosti i spavanja uz pomoć elektronske narukvice. Takođe, svi učesnici pristali su donirati svoj mozak naučnicima nakon smrti.
No, istraživanje je krenulo u novom smjeru kada je njegov autor, Andew Lim, otkrio kako je svim učesnicima takođe analizirali DNK i identifikovali genotipe. Otkrili su nukleotidu pored gena ‘Period 1′, koja se razlikovala između dvije grupe koje su imale različite obrasce spavanja. Osobe koje su na toj nukleotidi imale ‘AA’ genotip, budile bi se oko sat vremena prije nego osobe s ‘GG’ genotipom, a osobe s ‘AG’ genotipom budile bi se negdje u sredini.
Naučnici su otkrili kako varijacija na toj nukleotidi značajno utiče na prirodni cirkadijski ritam - unutarnji sat organizma. Cirkadijski ritam određuje većinu aktivnosti u našem tijelu, od buđenja, spavanja, probave, i svih ostalih fizioloških procesa. Postoji čak i cirkadijski ritam smrti - već je duže vrijeme poznato kako u prosjeku većina ljudi umire oko 11 sati.
No, kada su naučnici proučili podatke preminulih učesnika istraživanja, pronašli da su varijacije na nukleotidi uzrokovale razliku od do čak 6 sati u prosječnom vremenu smrti. Oni koji su imali AA ili AG genotip umirali su malo prije 11 sati, kao i većina populacije, no oni s GG genotipom umirali su prije 6 ujutro.- Dakle, definitivno postoji gen koji predviđa kada ćete umrijeti. Ne datum, srećom, nego vrijeme dana, rekao je šef neurologije Clifford Saper.
Istraživanje bi moglo dovesti do razvoja tretmana koji uzimaju u obzir unutarnji sat pacijenata. - Možda ćemo davati lijekove za srce u nekim specifičnim vremenima, ovisno o tome koju varijantu gena pacijent ima, kako bi pružili zaštitu u vrijeme najvećeg rizika, rekao je Lim. Buduće primjene ovog istraživanja, dodaje, mogle bi biti jednako raznolike kao i procesi koje unutarnji biološki sat kontroliše.
