Počast žrtvama prve atomske bombe u Hirošimi
Uz zvuk velikog zvona, 55.000 ljudi odalo je počast žrtavama Hirošime, grada koji je postao simbol pacifizma.U prvim sekundama usmrćeno je najmanje 70.000 ljudi, a u mjesecima koji su slijedili broj mrtvih zbog radijacije se udvostručio.
Svijet je komemoracijom u Hirošimi obilježio 70. godišnjicu bacanja prve nuklearne bombe u povijesti na taj grad, što je navelo Japan na kapitulaciju i donijelo završetak Drugog svjetskog rata.
U tačno 8:15 sati po lokalnom vremenu, mlada žena i učenik zvonom su označili tsčan trenutak kada je američki bombarder B-29 nazvan Enola Gay, dok je letio na visini od 9.400 metara, ispustio bombu na bazi uranijuma i posijao vatru i smrt na taj veliki japanski grad.
Po naredbi tadašnjeg američkog predsjednika Herija S. Trumana, 15 kilotona teška nuklearna bombu sa 60 kilograma uranijuma eksplodirala je na visini od oko 600 metara, izazvaši toplotni val temperature do 5.000 stupnjeva, snažni udarni val brzine 800 kilometara na sat i plamene oluje koje su uništile gotovo sve unutar 12 četvornih kilometara.
U prvim sekundama usmrćeno je između 70.000 i 80.000 ljudi, da bi u mjesecima koji su slijedili broj mrtvih zbog radijacije narastao na 140.000.
Tri dana poslije Hirošime, iz aviona Bock's Car bačena je na Nagasaki 4.500 kilograma teška bomba "Debeljko", a broj žrtava u prvim trenutcima nakon eksplozije kreće se od 40.000 do 80.000.
Zbog radijacije i teških bolesti koje su se zatim razvile, broj ljudi koji su umrli od posljedica dviju atomskih bombi je u kolovozu 2014. godine dosegao brojku od 450.000, od kojih je 292.325 žrtava iz Hirošime, a 165.409 iz Nagasakija. Bomba bačena na Nagasaki bila je bazirana na plutonijumu
Svijet bez nuklearnog oružja
"Za miran suživot moramo ukinuti apsolutno zlo i nuklearno oružje koje je sam vrhunac nečovječnosti. Vrijeme je da djelujemo", rekao je nakon minute šutnje gradonačelnik Hirošime Kazumi Matsui i zatim prepustio riječ djeci.
Na svečanosti je bio premijer Šinzo Abe, uz izaslanike iz 100 zemalja, što je najveći broj dosad u svim svečanostima održanima u Hirošimi.
Američka ambasadorka bila je Karolajn Kenedi, a uz nju podsekretar zadužena za kontrolu naoružanja Roze Gotemoler, najviša američka zvaničnica koju je Vašington dosad poslao na godišnju komemoraciju u Hirošimu.
Vašington se nikada nije izvinio Japanu
"Kao jedina zemlja pogođena atomskom bombom (...) zadali smo si zadaću stvoriti svijet bez nuklearnog oružja. Na nama je odgovornost da naraštajima posvuda u svijetu objasnimo nečovječnost nuklearnog oružja", rekao je Abe.
Premijer je dodao da će Japan na Opštoj skupštini Ujedinjenih nacija (UN) ove godine podnijeti novu rezoluciju za ukidanje nuklearnog oružja.
Sedam decenija nakon američkih bomba na Japan, atomsko oružje i dalje dijeli svijet.
Neki istoričari ocjenjuju da je to oružje prištedjelo velik broj novih žrtava i spriječilo kopneni napad na japanski arhipelag, dok drugi tvrde da je Japan bio blizu poraza i da dvije bombe nisu bile potrebne da završe rat.
Vašington, vrlo blizak saveznik Tokija nakon Drugog svjetskog rata, nije nikada službeno izrazio izvinjenje za ova bombardovanja.
(Agencije, Al Jazeera Balkans)
