Mir Božiji, Hristos se rodi
Pravoslavni vjernici, koji vrijeme računaju po starom, julijanskom kalendaru, proslavljaju najradosniji praznik - Roždestvo Gospoda Isusa Hristosa - Božić, kojim se obilježava obećani i ostvareni dolazak Mesije na zemlju.
Ovaj dogadjaj je opisan u Novom zavjetu na sledeći način: Josif i Marija na putu za Nazaret zanoće u Vitlejemu i, nemogavši nigdje naći konačište, smjeste se u pećinu u kojoj su pastiri držali stoku. Tu Bogomajka rodi Bogomladenca, i to ne u porodjajnim mukama i bolovima, već u spokoju i blaženstvu, i dade mu ime Isus.
U času rodjenja Isusa Hrista - Boga Sina, koji je u ovaj svijet došao radi spasenja čovjeka od grijeha i vječne pogibelji, zvijezda je obasjala Vitlejemsku pećinu, a na nebu su andjeli zapjevali "Slava Bogu na visini i na zemlji mir, medju ljudima dobra volja".
Bogomladencu su se prvo poklonili pastiri, koji mu darivaju jagnje, a potom i tri mudraca koji su na dar donijeli smirnu, tamjan i zlato.
Ovaj novozavjetni dogadjaj je najavljivan više puta u Starom zavjetu, najprije je Bog prilikom izgona Adama i Eve iz raja dao obećanje da će poslati Mesiju koji će sa ljudskog roda sprati grijehe, a zatim dolazak Mesije najavljuje i više prorokoa.
Praznovanje Božića crkva je ustanovila polovinom četvrtog vijeka (prvi pisani trag o proslavi Božića datira iz 336. godine nove ere). Božić po starom kalendaru praznuju sve pravoslavne crkve osim grčke i rumunske, koje su prije više godina preuzele novi kalendar.
Proslava Božića počinje odlaskom na jutarnju liturgiju i oni koji su postili božićni post pristupaju svetoj tajni pričešća kao ispunjenju smisla svetkovanja - sjedinjenja s Bogom.
Nakon liturgije, ukućani se okupljaju oko božićne trpeze, izmole Molitvu Gospodnju (Oče naš), a zatim pjevajući tropar "Roždestvo tvoje Hriste Bože nas" okreću česnicu - pogaču u koju je stavljen novčić.
Česnica se lomi na komade, a onome u čijem se komadu nadje novčić, naredna godina će biti posebno srećna.
Na božićnoj trpezi, uz ostalo, obavezno se nadje i pečenica koja simboliše jagnje kojeg su pastiri donijeli na poklon Bogomladencu.
Ovo je porodični praznik, na taj dan se ne ide u posjete, a izuzetak je polaznik ili položajnik, muška osoba, obično kum, komšija ili porodični prijatelj, koji dolazi u kuću slavljenika i čestita Božić.
Božić je praznik mira, jer dugo očekivani dolazak Hristosa na zemlju znači dolazak spasa i mira Božijeg, a slavi se tri dana, tokom kojih se vjernici proslavljaju sa "Mir Božiji - Hristos se rodi", uz otpozdrav "Vaistinu se rodi".
Drugi dan Božića je posvećen Saboru Presvete Bogorodice, a treći dan svetom prvomučeniku i arhidjakonu Stefanu, prvom stradalniku za vjeru Hristovu.